Sony je zauzeo prilično kontroverzan stav prema digitalnom vlasništvu igara, tvrdeći da nije realno očekivati da korisnici PlayStationa uistinu „posjeduju” digitalne igre koje kupuju putem PlayStation Storea.
Tvrdnja proizlazi iz sudskog podneska od 21. kolovoza, koji je dio odgovora na kolektivnu tužbu protiv Sonyja. Tužba se odnosi na tvrdnje da PlayStation Store nije pružio dovoljno informacija korisnicima kako bi bio u skladu s kalifornijskim zakonom Digital Goods Law iz 2025. godine.
Sonyjev pravni tim u podnesku se pozvao na uvjete korištenja PlayStationa, prema kojima je softver licenciran korisniku, a ne prodan. Sony pritom tvrdi da je u današnjem digitalnom svijetu nemoguće govoriti o stvarnom vlasništvu digitalne igre. Kao primjer navodi Resident Evil Requiem.
Sony’s lawyers claim that it should already be obvious that digital games aren’t actually owned players🚀
— Rino🚀 (@RinoTheBouncer) August 29, 2026
Sony refers to their agreement stating that it says “the Software is licensed to you, not sold”
They proceeds to present a weird and flat out laughable argument that if a… pic.twitter.com/J6wCpKchIn
Prema Sonyjevom argumentu, jedan korisnik kupio je igru 14. veljače 2026. za 69,99 dolara, dok ju je drugi korisnik kupio 25. veljače. Kada bi kupac doista postao vlasnik digitalne kopije, Sony tvrdi da bi prvi kupac već bio vlasnik igre koju je drugi korisnik pokušao kupiti.
Drugim riječima, Sony smatra da digitalna kupnja predstavlja licencu za korištenje igre, a ne vlasništvo nad samom igrom. To je stav koji će vjerojatno ponovno otvoriti raspravu o tome što zapravo dobivamo kada na PlayStation Storeu pritisnemo gumb „Buy”.
Ovakav stav nije potpuno nov kada govorimo o digitalnim igrama. Većina digitalnih trgovina u svojim uvjetima korištenja navodi da korisnik dobiva licencu za korištenje softvera, a ne klasično vlasništvo kakvo bi imao nad fizičkim primjerkom igre.
Problem nastaje kada se takva kupnja korisnicima predstavlja kao „kupnja” igre, pogotovo kada za pojedini digitalni naslov plaćaju punu cijenu od 70 ili više dolara.
Kod fizičke igre situacija je jednostavnija. Kupac ima fizički primjerak koji može koristiti, prodati, posuditi ili pokloniti drugoj osobi. Kod digitalne igre takve mogućnosti uglavnom ne postoje jer je pravo korištenja vezano uz korisnički račun i uvjete platforme.
Sonyjev najnoviji sudski argument zato bi mogao dodatno potaknuti raspravu o budućnosti digitalnog vlasništva igara.
Ovaj slučaj dolazi u trenutku kada Sony sve više naginje prema digitalnoj distribuciji. Prema ranijim informacijama, PlayStation bi od 2028. godine trebao prestati s proizvodnjom fizičkih diskova za svoje igre, iako je Sony potvrdio da će postojeće fizičke igre i dalje biti podržane.
Ako fizički mediji u budućnosti postanu sve rjeđi, pitanje što zapravo znači „posjedovati” igru moglo bi postati još važnije. Za igrače to otvara nekoliko ključnih pitanja: što se događa s kupljenim igrama ako se trgovina zatvori, može li se licenca ukinuti i imaju li korisnici ikakvo pravo preprodati ono što su platili?
No Xbox je dodatno zakomplicirao cijelu situaciju oko Sonyjevog ukidanja fizičkih kopija igre. Sa najavom Disc-to-Digital, vlasnici podržanih fizičkih igara dobivaju digitalni entitlement za isti naslov. Nakon najave ovog sustava, na društvenim mrežama su počele kružiti priče da Sony razmišlja o odustajanju od potpune digitalizacije. Svaki tjedan dobivamo puno novih pitanja i glasina, ali jedno je sigurno, cijela priča je daleko od gotove.
REPORT: Sony’s plan to end physical game media has reportedly generated enough tension, according to @NWeedle after his Gamescom experience🚀
— Rino🚀 (@RinoTheBouncer) August 29, 2026
✅Backlash had impact on their marketing strategies and forcing them to change how they communicate
✅3rd-party developers are… pic.twitter.com/Kdh8fzUq6W