Današnjim generacijama vjerojatno bismo teško objasnili čar arkadnih igara, a posebice čar igraonica u kojima su se igrale. Zašto bi netko odlazio od kuće da bi igrao igrice? Imena kao što su Namco i Atari danas malo znače, osim onima kod kojih probude nostalgiju za jednostavnijim vremenima ili mladenačkim danima. Kako je uopće ova multi milijunska industrija arkadnih igara došla do toga da je postala hobi unutar specifične niše?
Zlatno doba arkada
Kasne 70-e i rane 80-e bile su zlatno doba arkadnih igara. Atari je nedvojbeno vladao, no Namco, Midway i Nintendo također su značajno doprinosili kompletnoj industriji s raznim hit naslovima koji su jako brzo bivali prihvaćeni od širokih masa. I dok ih najčešće povezujemo s igraonicama – ili kako ih se u Americi nazivalo – arkadama, arkadne igre nisu odmah pronašle mjesto u tim dediciranim prostorijama za igru. Arkadne mašine na kovanice najprije su se viđale u barovima, često uz slot mašine, fliper ili biljarske stolove, a tek kasnije, zahvaljujući sve većoj popularnosti, dobivale svoje vlastite prostore.
Kako su igraonice odolijevale vremenuTop of Form
Bugglesi su opjevali pad radija u pjesmi „Video killed the radio star“, a slična pjesma mogla bi se napisati i za pad arkada kojima su presudile konzole. Kada su Sega i Nintendo izbacili svoje Master System i NES konzole, počinjali su se nazirati počeci kraja arkada. Više nije bilo potrebno otići od kuće kako bi igrali igrice. Iako je pad popularnosti bio osjetan, arkade su uspjele živnuti kasnih 80-ih i ranih 90-ih zahvaljujući nekoliko vrlo dobrih arkadnih naslova, posebice „tabačina“, odnosno tučnjava koje je najbolje bilo igrati rame uz rame s protivnikom. Kompetitivnost i užarenost atmosfere kod ovih igara pomogla je napuniti igraonice.
Dolaskom takozvane „16-bit ere“ i ubrzanim razvojem tehnologije, gamerske kompanije mogle su autentično iskustvo igraonica prenijeti u dnevni boravak, što je opet usporilo uspon arkada. No nije trebalo dugo da se arkadaši dosjete zanimljivog noviteta koji će privući ljude. Sjećate se igrica koje ste mogli igrati s puškom priključenom na konzolu? E pa upravo su arkadne igre prve započele taj trend, pružajući iskustvo kakvo obične konzole nisu mogle replicirati. No niti ta sreća nije dugo trajala, jer upravo u tome periodu pojavili su se 3D accelerator grafičke kartice koje su zbilja ubrzale razvoj grafike i video igara na tada neviđen način.
Ujedno, ovo je bio i kraj igraonica kao koncepta za igranje. Kućne konzole nudile su bolju grafiku i komfor doma, a nije prošlo dugo vremena kada su dobile i pristup internetu koji je revolucionirao način na koji igramo. Bio je to konačan čavao u lijesu arkada koje su od profitabilnog, multi milijunskog biznisa unutar dva desetljeća postale nišna razonoda za vrlo ograničen broj entuzijasta i nostalgičara.
Na nekim drugim mjestima, kao primjerice u Japanu, arkade su uspješno obavile transformaciju u drugu profitabilnu granu, odnosno takozvane pachinko mašine, koje su svojevrsna kombinacija arkada i slot mašina. Kod nas, popularnost arkada nikada nije dostigla razinu zapadnih zemalja, ali za ljubitelje žanra, uvijek se pronađe nešto zanimljivo.
Arkadne igre kao (uspješna) niša
Nemojte misliti da su arkadne igre mrtve. Štoviše, možemo reći da su jedna od uspješnijih niša kada je u pitanju gejming. Zašto je to tako? Pa za početak, oni koji su odrasli igrajući ih u 80-ima, danas su odrasli ljudi s plaćama koji si mogu priuštiti ponovno iskustvo igranja svojih omiljenih naslova iz djetinjstva, bilo kroz kupovinu restauriranih arkadnih mašina, susrete s drugim entuzijastima, ili čak otvaranje vlastitih malih arkada. I to je super. Arkadne igre važan su dio povijesti gejming industrije i važno ih je sačuvati, makar i u ovom obliku.
