Hrvatske videoigre – povijest koju rijetko tko poznaje

U sklopu izložbe „Priče iz davnine: Povijest hrvatskih videoigara“, održana je opsežna panel-rasprava posvećena razvoju videoigara i audiovizualne industrije u Hrvatskoj. Na jednom mjestu okupili su se pioniri domaće gaming scene, predstavnici institucija, muzejski djelatnici i aktivni developeri, kako bi razgovarali o putu koji je hrvatska industrija videoigara prošla – od entuzijasta 80-ih godina do današnjeg institucionalnog priznanja i globalnog tržišta.

Videoigre kao dio kulturne i gospodarske politike

Jedna od ključnih tema panela bila je uloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima, kojim su videoigre i službeno prepoznate kao dio audiovizualne industrije. Posebno je naglašena uloga Ministarstva kulture i medija te Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), čija je potpora omogućila stabilnije financiranje i razvoj sektora.

Pročelnik Gradskog ureda za digitalizaciju, nove tehnologije i tehničke poslove Dražen Lučanin istaknuo je kako gradovi sve jasnije prepoznaju videoigre kao relevantan kulturni, ali i gospodarski segment. Najavio je i prvi gradski Game Jam, čiji je cilj poticanje mladih autora i razvoj domaćih ideja u području game developmenta.

Muzej povijesti videoigara i priznanje pionirima

Poseban trenutak događanja bila je dodjela Nagrade za životno djelo Branimiru Makancu, pioniru računarstva i osnivaču Multimedijalnog centra, koji je odigrao ključnu ulogu u popularizaciji računala i digitalne kulture u Hrvatskoj. Nagradu je, u njegovo ime, preuzeo njegov sin Juraj Makanec.

Hrvatske videoigre – povijest koju rijetko tko poznaje TEHIX

Osnivač i kustos Muzeja povijesti videoigara (VGHM), Damir Šlogar, istaknuo je kako je izložba rezultat višemjesečnog istraživanja i muzeološke pripreme te kako će postati dio stalnog postava Muzeja. Naglasio je i značaj inicijativa poput Games Croatia, trajne potpore Ministarstva kulture te uloge Muzeja u obogaćivanju turističke ponude Zagreba.

Kako je sve počelo: 80-e, improvizacija i entuzijazam

Govoreći o počecima domaće scene, Šlogar se osvrnuo na 80-e godine prošlog stoljeća, razdoblje obilježeno zabranom uvoza skuplje tehnologije. Unatoč tome, hobisti i entuzijasti uspijevali su doći do računala, često zahvaljujući Multimedijalnom centru pod vodstvom Branimira Makaneca, koji je tehnologiju učinio dostupnijom “običnim ljudima”.

Godina 1985. istaknuta je kao prekretnica – tada nastaje prvi časopis posvećen videoigrama Pilot-video, kao i Suzisoft, prvi izdavač videoigara u Hrvatskoj.

Prva hrvatska videoigra i globalni uspjesi

Pitanje „prve hrvatske videoigre“ pokazalo se složenim. U Muzeju su definirani kriteriji poput zemlje porijekla, autora i međunarodne distribucije, no točan datum izlaska nije moguće precizno odrediti. Ipak, igra Kung Fu autora Damira Muraje smatra se prvom hrvatskom svjetski uspješnom videoigrom.

Muraja je istaknuo kako je tadašnji razvoj bio izrazito tehnički zahtjevan – procesori su radili na 2 MHz, a čak 93 % procesorskog vremena odlazilo je na crtanje likova. Računala nisu imala poslovnu primjenu, već su se doživljavala kao „igračke“, što je dodatno naglašavalo entuzijazam autora koji su ih koristili.

Od Serious Sama do muzeja

Devedesete godine donijele su ubrzani razvoj, a posebno je istaknuta uloga Croteama i igre Serious Sam, koja je hrvatsku industriju učvrstila na globalnoj sceni. Art-direktor Croteama Admir Elezović podsjetio je na važnost tzv. copy-partyja, mjesta razmjene znanja, ideja i materijala, koji su u pre-internetsko doba bili ključni za razvoj zajednice.

Na pitanje je li ikada razmišljao da će njegove igre završiti u muzeju, Elezović je odgovorio kako cilj nikada nije bio komercijalni uspjeh, već stvaranje najbolje moguće igre iz čiste strasti – često u tinejdžerskim godinama. Upravo to danas vidi kao najveće priznanje.

Obrazovanje, tržište i pogled unaprijed

Znanstvenik i game developer Janko Mršić-Flögel naglasio je važnost kvalitetnog tehnološkog obrazovanja te uloge institucija poput Multimedijalnog centra i knjižnica, uključujući današnju Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. Prisjetio se i vremena kada su se igre distribuirale putem izdavača poput Paradoxa, dok su se piratske kopije proizvodile čak i u Belgiji.

Flögel je najavio i novu igru s nekonvencionalnim konceptom ekonomije unutar gameplaya, čime se ponovno otvara rasprava o riziku, motivaciji i dizajnu igara.

Industriji je potreban reset

Zaključak panela bio je jasan – industriji je potreban svojevrsni reset. Sudionici su istaknuli potrebu smanjenja iznimno skupih projekata koji ne ostvaruju očekivane rezultate te veći fokus na indie igre manjeg budžeta, ali snažnije kreativne vizije. Najavljeno je i novo izdanje Game Gem natjecanja, koje će se održati kasnije ove godine, s ciljem poticanja mladih autora i razvoja domaćih igara.

Dodjelom nagrade Branimiru Makancu simbolično je zaokružena priča o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti hrvatskih videoigara – industrije koja je započela iz entuzijazma, a danas je prepoznata kao važan dio kulture i tehnologije.




Slika profila
Lario Kremer
Offline
@ luckyboii
Obavjesti
Obavjesti me za
0 Comments
NOVIJE
STARIJE NAJVIŠE GLASOVA
Inline Feedbacks
View all comments
© Tehix Global | SVA PRAVA PRIDRŽANA
NOVA DIMENZIJA PORTALA

NOVA DIMENZIJA TEHIX.HR PORTALA

REGISTRACIJA

NOVA LOZINKA

Link za promjenu lozinke šaljemo na email

0
NE ZABORAVITE KOMENTIRATIx